Bruksizam – uzroci, simptomi i liječenje

内容：

• Šta je bruksizam?
• Bruksizam kod djece
• Liječenje bruksizma
• Prevencija i savjeti
• 结论

Bruksizam je nesvjesna navika koja se najčešće javlja tokom sna i može prouzrokovati ozbiljne probleme: trošenje i pucanje zuba, bol u čeljusnom zglobu i glavobolje. Mnogi ljudi nisu svjesni da pate od bruksizma dok im partner ili stomatolog ne ukaže na znakove. Ujutro se bude sa bolom u čeljusnim mišićima ili zubima. Zbog toga je važno edukovati se o ovom poremećaju. 

U nastavku ćemo objasniti šta je bruksizam, koji su njegovi uzroci i simptomi te kako se može kontrolisati da bi sačuvali svoje zube. Ukoliko prepoznajete navedene smetnje, 预约 u ordinaciji MonDent u Banja Luci, gdje naši stomatolozi mogu provjeriti ima li razloga za brigu.

Šta je bruksizam?

Bruksizam je nekontrolisano stiskanje i škripanje zubima, najčešće tokom spavanja. Stručnjaci razlikuju noćni bruksizam (nastaje usred spavanja) i dnevni bruksizam (javljanje tokom budnog stanja). Noćni je znatno češći i opasniji jer pacijent nije svjestan problema dok spava. Čak i povremeno stiskanje zubima može oštetiti caklinu i potporne strukture. Bruksizam pogađa sve dobne skupine a procjenjuje se da oko 10% odraslih i do 15% djece povremeno škripe zubima. 

Iako neki postanu svjesni problema po zubima s vremenom, često su prvi znak jutarnja ukočenost čeljusti ili bol pri zagrizu. Neliječen, bruksizam dovodi do trajnih oštećenja zuba i čeljusti, pa je pravovremeno otkrivanje ključno.

Uzroci bruksizma

Bruksizam nastaje zbog kombinacije različitih faktora. Psihološki uzroci, poput stresa i anksioznosti, smatraju se ključnim okidačima: napetost u svakodnevici često se „prelije“ u nesvjesno stezanje zuba noću. Pored toga, važni su i fizički uzroci: nepravilan položaj zuba ili malokluzija može dovesti do nepravilnog kontakta zuba kod žvakanja, što potiče bruksizam. 

Loše navike poput prekomjernog unosa alkohola i kofeina, pušenja ili uzimanja određenih lijekova (npr. serotoninskih inhibitora) takođe povećavaju rizik. Postoje i drugi faktori – genetska predispozicija, hormonske promjene (npr. u trudnoći) i poremećaji spavanja (poput apneje) često su povezani s pojavom bruksizma. Ukratko, bruksizam obično nastaje na skupu psihičkih i fizičkih podražaja: ako je vaša svakodnevica stresna, a imate i nepravilnosti zagriza, veća je vjerojatnost da ćete stezati ili škripati zubima tokom noći.

Simptomi bruksizma

Znaci bruksizma mogu biti različiti i ne odnose se samo na zube. Najčešći simptomi uključuju:

• Bol u čeljusnim (žvačnim) mišićima ili čeljusnom zglobu – često se javlja ujutro nakon buđenja, kao posljedica prekomjerne napetosti tokom noći.
  
• Glavobolja u jutarnjim satima – napetost mišića glave i vrata kod bruksizma može izazvati snažnu glavobolju, naročito na sljepoočnicama.
  
• Osjetljivost i oštećenje zuba – trošene površine zuba, ispucali ili klimavi zubi i preosjetljivost na toplo/hladno ukazuju da su zubi pretrpjeli prevelik pritisak. Mogu se vidjeti i vidljive ogrebotine cakline ili napuknuća zuba.
  
• Problemi s TMŽ-om (temporomandibularnim zglobom) – škripanje zna uzrokovati “škljocanje” u zglobu, probleme s otvaranjem usta ili osjećaj blokade čeljusti. Dodatno, redovni išijas – bolovi u vratu i ramenima također su često vezani uz bruksizam zbog napetosti cijelih žvačnih mišića.

Pacijentima se često događa da pojave simptome ignoriraju – veliki broj osoba nije ni svjestan da škripe noću dok im to ne kaže partner ili stomatolog. Ali ako osjetite bilo koji od navedenih znakova (npr. jutarnju bol, oštećenja na zubima ili otpor u čeljusti), nemojte ih zanemariti. Redovni pregledi kod stomatologa ključni su za rano otkrivanje bruksizma i sprječavanje daljnjih oštećenja. Ukoliko primijetite simptome, obavezno se obratite stomatologu i zakažite termin radi provjere.

Bruksizam kod djece

I djeca ponekad škrguću zubima. Procjenjuje se da veliki dio djece povremeno grize ili škrguće, ali to obično nije trajno. Škripanje kod djece često je prolazno dok rastu (dječji zubi i čeljust brzo se mijenjaju), pa najčešće ne ostavlja trajne posljedice ako nije jako izraženo. 

Međutim, čak i djeci bruksizam može uzrokovati neugodu: moguće su glavobolje, bolovi u čeljusnim mišićima 我 hrapavo ‘škljocanje’ u čeljusti (simptomi slični odraslima). Dugotrajna pojava bruksizma može dovesti do pretjeranog trošenja mliječnih zuba ili prerane pojave trajnih zuba zbog stiskanja. Za razliku od odraslih, kod djece stres nije glavni uzročnik; češći su uzroci – alergije, neugodan položaj zuba, iritacije u ustima, opstruktivna apneja u spavanju te nasljeđe.

Ako roditelji čuju da im dijete škripe zubima ili primijete da dijete ima jutarnje boli u vilici ili glavobolju, trebali bi se posavjetovati sa stomatologom. Šteta je što često djeca ne žale na probleme, pa treba obratiti pažnju na znakove istrošenih zuba. U nekim slučajevima stomatolog može preporučiti noćnu zaštitnu udlagu i za dijete – međutim, zbog rasta čeljusti one se moraju često mijenjati i pratiti. 

Liječenje bruksizma

Nažalost, ne postoji „lijek“ koji zaustavlja bruksizam preko noći – cilj tretmana je zaštititi zube i ublažiti simptome prije nego što dođe do ozbiljnijih šteta. Strategija liječenja obično kombinuje nekoliko mjera:

1. Noćna udlaga (štitnik) za bruksizam: 

Najčešći tretman je izrada specijalizirane udlage po mjeri pacijenta. Radi se o tankom, prozirnom „štitniku“ za zube (najčešće od termoplastike) koji se nosi tijekom noći. Udlaga fizički razdvaja gornje i donje zube, čime ublažava pritisak i sprječava izravno trošenje cakline. Time se znatno smanjuju jutarnji bolovi u mišićima i zglobovima. 

U MonDent ordinaciji u Banjaluci pacijentima izrađujemo precizne, individualne udlage: one sprečavaju daljnje trošenje zuba, osiguravaju ispravan položaj čeljusti i uklanjaju bolove u čeljusti, glavobolje i neugodu zbog bruksizma. Zaštitna udlaga pravi se nakon pregleda kod stomatologa.

2. Smanjenje stresa: 

Budući da je stres često okidač, tehnike relaksacije mogu biti korisne. To uključuje meditaciju, laganu fizičku aktivnost ili opuštajuće vježbe disanja prije spavanja. Također se preporučuje obratiti pozornost na radne navike (redovni odmori) i terapiju stresa kod psihologa ako je potrebno. Ove mjere samopomoći mogu smanjiti učestalost stiščanja zuba i pomoći u „ispucavanju“ napetosti koja se inače pretače u bruksizam.

3. Korekcija zagriza i stomatološki zahvati: 

U težim slučajevima, stomatolog može preporučiti ortodontsku terapiju (npr. aparatić za ispravljanje položaja zuba) ili protetske zahvate (zubne krunice, ljuskice) kako bi se ispravile nepravilnosti zagriza. Na taj način smanjuje se rizik da nepravilni zagriz povremeno izaziva stiskanje zuba. U suvremenoj stomatologiji koriste se i napredni uređaji poput Modjaw 3D koji pomoću digitalnih skenova simuliraju pomake čeljusti i pomažu u postizanju idealnog zagriza. Ako je već došlo do oštećenja zuba, postupci restauracije (laser, nadogradnja) i krunice mogu sanirati štetu i povratiti funkciju.

4. Fizioterapija i masaža: 

Fizikalna terapija (terapija toplinom, ultrazvuk, masaža žvačnih mišića) može ublažiti bolne napetosti. Masaža i istezanje mišića vrata i čeljusti opuštaju mišiće i mogu smanjiti bol. Redovne vježbe koje preporuči fizioterapeut ili stomatolog (npr. vježbe otvaranja usta) mogu donekle stabilizirati čeljusni položaj. U najtežim slučajevima stomatolozi mogu prepisati blage miorelaksanate ili sedative za opuštanje mišića prije spavanja.

Osim navedenog, važno je održavati dobru oralnu higijenu i odlaziti na redovne kontrole kod stomatologa. Ako sumnjate na bruksizam, zatražite savjet – naši specijalisti u MonDent ordinaciji brzo će procijeniti stanje vaših zuba i izraditi optimalnu noćnu udlagu za zaštitu zuba. Na primjer, naši stomatolozi jasno vide tragove bruksizma na zubima i nakon pregleda mogu preporučiti individualnu terapiju. 预约 u našoj ordinaciji i zaštitite svoje zube na vrijeme!

Prevencija i savjeti

Iako se bruksizam ne može uvijek u potpunosti izbjeći, postoje korisni savjeti za ublažavanje simptoma: ograničite unos alkohola i kofeina – ove tvari pogoršavaju navike stiskanja zuba; izbjegavajte pušenje i droge. 

Prije spavanja držite rutinu opuštanja (topla kupka, meditacija) koja smanjuje napetost. Tijekom dana pokušajte biti svjesni stiskanja – potražite način da se prestanete stezati (npr. držanje usana blago zatvorenim, zubi blago razdvojeni). 

Fizička aktivnost i pravilno disanje mogu dodatno smanjiti anksioznost. Ključno je reagirati čim se pojave simptomi – pravovremenim pregledom kod stomatologa i dobrom zaštitnom udlagom moguće je spriječiti trajna oštećenja cakline i čeljusnih struktura.

结论

Bruksizam može djelovati bezopasno dok simptomi ne postanu očigledni, no dugoročno može ozbiljno oštetiti zube i uzrokovati bolove u čeljusti i glavi. Srećom, kombinacijom zaštitne noćne udlage, korekcije uzroka i navika možemo kontrolirati ovaj problem. Nemojte ignorisati jutarnje glavobolje, ukočenost čeljusti ili oštećene zube – pravovremena reakcija donosi blistav osmijeh i miran san. Obratite se stručnom timu MonDent ordinacije u Banja Luci: naši stomatolozi će vas pregledati i preporučiti najbolju udlagu za bruksizam.