Antibiotska profilaksa u stomatologiji – Zaštita za rizične pacijente

Inhalt:

• Šta znači profilaksa u stomatologiji?
• Profilaksa infektivnog endokarditisa
• Kojim pacijentima se preporučuje antbiotska profilaksa?
• Kod kojih stomatoloških zahvata se primjenjuje?
• Kada profilaksa nije potrebna?
• Abschluss

Antibiotska profilaksa u stomatologiji je posebna preventivna mjera kojom se pacijenti štite od ozbiljnih infekcija prije nego što se one uopšte pojave. Pojam profilaksa znači Verhütung – bilo kakav postupak ili tretman koji ima za cilj da spriječi nastanak bolesti ili komplikacija. 

U svakodnevnoj stomatologiji, profilaksa obuhvata brojne stvari: redovno profesionalno čišćenje zuba, fluoridaciju, zalivanje fisura kod dece i druge postupke kojima čuvamo zdravlje zuba i desni. Ipak, kada govorimo o antibiotskoj profilaksi u stomatologiji, mislimo na upotrebu antibiotika unaprijed, prije stomatološkog zahvata, kako bismo zaštitili određene rizične pacijente od potencijalno opasnih infekcija. 

U nastavku ćemo pojasniti šta tačno znači antibiotska profilaksa, šta je profilaksa u kontekstu stomatologije, za koga je namijenjena, u kojim situacijama se preporučuje, a kada ne, kao i kako vi kao pacijent možete sarađivati sa svojim stomatologom i lijekarom da biste dobili najbolju moguću njegu.

MonDent Zahnklinik posvjećuje veliku pažnju prevenciji i sigurnosti pacijenata. Naš cilj je da svaki zahvat bude što bezbjedniji za vas. Zašto se koristi, kome je potrebna i kako pomaže da rizični pacijenti ostanu zdravi i zaštićeni tokom stomatoloških intervencija – saznajte u nastavku.

Šta znači profilaksa u stomatologiji?

U oblasti stomatologije, profilaksa se odnosi na preventivne postupke kojima čuvamo oralno zdravlje i sprečavamo pojavu karijesa, bolesti desni (parodontopatije) i drugih komplikacija. Primjeri su svakodnevno održavanje oralne higijene (pranje zuba, čišćenje koncem), redovne kontrole kod zubara, kao i profesionalno čišćenje zuba od kamenca, fluoridni tretmani i sl. Sve ove aktivnosti možemo nazvati stomatološkom profilaksom jer im je cilj da se problem ne razvije.

Kada je riječ o antibiotskoj profilaksi, radi se o preventivnoj upotrebi antibiotika. To znači da se pacijentu pre zahvata daje određeni antibiotik kako bi se uništile ili smanjile bakterije koje bi mogle dospjeti u krvotok tokom stomatološke intervencije. U stomatologiji se antibiotska profilaksa uglavnom primjenjuje u specifičnim situacijama – kod pacijenata koji imaju određene faktore rizika i tokom zahvata koji mogu dovesti do prodora bakterija iz usne duplje u krv. 

Važno je naglasiti da preventivno uzimanje antibiotika nije zamišljeno za sprječavanje zubobolje ili lokalne infekcije zuba, već prvenstveno za sprečavanje ozbiljnih sistemskih infekcija. 

Profilaksa infektivnog endokarditisa – opasna infekcija srca koju želimo sprječiti

Jedan od glavnih razloga zbog kojih postoji potreba za antibiotskom profilaksom u stomatologiji jeste profilaksa infektivnog endokarditisa. Infektivni endokarditis (IE) je teška infekcija unutrašnjeg sloja srca i srčanih zalistaka. Do njega dolazi kada bakterije iz krvotoka dospiju i nasele se na unutrašnjim strukturama srca (često na srčanim zaliscima), izazivajući upalu i oštećenje tkiva. Ova bolest je relativno rijetka, ali izuzetno ozbiljna – čak i uz savremeno liječenje antibioticima, smrtnost od infektivnog endokarditisa može dostići oko 20-30%. Drugim riječima, skoro svaki treći pacijent koji dobije ovu infekciju može imati fatalan ishod uprkos terapiji.

Kako je endokarditis povezan sa stomatološkim zahvatima? 

Usta obiluju bakterijama pa prilikom invazivnih stomatoloških intervencija te bakterije mogu ući u krvotok. Ta pojava se naziva bakterijemija (prisustvo bakterija u krvi). Kod zdravih ljudi sa intaktnim imunim sistemom i zdravim srcem, ova prolazna bakterijemija obično ne izazove veće probleme – odbrambeni sistem organizma brzo eliminiše bakterije. Međutim, kod rizičnih pacijenata, te bakterije se mogu „zalijepiti“ za oštećene ili vještačke srčane strukture i tu se razmnožiti, što dovodi do infektivnog endokarditisa.

Simptomi infektivnog endokarditisa

Simptomi infektivnog endokarditisa mogu uključivati dugotrajnu temperaturu, groznicu, znojenje, slabost, pa čak i pojavu srčanih šumova ili znake srčane slabosti. Liječenje je komplikovano i podrazumijeva višesedmičnu primjenu jakih antibiotika u bolnici, a ponekad i hiruršku zamjenu zaraženog zaliska. 

Dakle, to je stanje koje je mnogo bolje spriječiti nego liječiti. Tu nastupa antibiotska profilaksa – ideja je da ako znamo da pacijent spada u ugroženu grupu, a čeka ga zahvat koji može izazvati bakterijemiju, unaprijed damo antibiotik kako bismo uništili bakterije prije nego što dospiju do srca.

Antibiotska profilaksa je mjera koja pruža dodatnu zaštitu srcu pacijenta prije nego što dođe uopšte do bilo kakvog problema. Naravno, ne treba brinuti – infektivni endokarditis je veoma rijedak, ali kod onih pacijenata kod kojih bi posljedice bile najteže, želimo da učinimo sve što možemo da ga spriječimo.

Ko su rizični pacijenti kojima se preporučuje antibiotska profilaksa?

Nisu svi pacijenti podložni infektivnom endokarditisu ili drugim komplikacijama nakon stomatoloških zahvata. Za većinu ljudi, odlazak zubaru – čak i na vađenje zuba ili čišćenje kamenca – neće izazvati nikakav problem sa srcem niti zahtijevati preventivni antibiotik. 

Antibiotska profilaksa se preporučuje samo određenim rizičnim pacijentima, tačnije onima kod kojih bi posljedice eventualne infekcije bile naročito opasne. Prema savremenim smijernicama kardioloških i stomatoloških udruženja, u ovu grupu spadaju uglavnom pacijenti sa specifičnim srčanim oboljenjima:

• Pacijenti sa veštačkim (protetskim) srčanim zaliscima – Bilo da se radi o mehaničkom zalisku ili biološkom ili čak o ugrađenom materijalu za popravku zaliska, ovi pacijenti imaju strano telo u srcu na koje se bakterije lakše „uhvate“. Za njih je infektivni endokarditis posebno opasan, pa se profilaksa preporučuje.
• Pacijenti sa prethodno preležanim infektivnim endokarditisom – Ako je neko već imao endokarditis ranije, spada u najrizičniju kategoriju. Takvom pacijentu je srčano tkivo možda trajno osjetljivije i sklono novoj infekciji, te se pri novim zahvatima obavezno daje preventivni antibiotik.
• Osobe sa određenim urođenim manama srca – Kongenitalne (urođene) srčane greške mogu stvoriti turbulentan protok krvi kroz srce ili ostaviti abnormalne površine na koje se bakterije lakše zalijepe.
• Pacijenti sa transplantiranim srcem koji imaju problem sa zaliscima – Osobe koje su imale transplantaciju srca, a kasnije razvile neku bolest srčanih zalistaka, takođe se smatraju rizičnim. Kod njih se može preporučiti profilaksa jer su imuni sistem i srčane strukture specifični.

Pored srčanih oboljenja, antibiotska profilaksa u stomatologiji može biti preporučena i pacijentima sa oslabljenim imunitetom. Takođe, iako to više nije uobičajena praksa, pacijenti sa ugrađenim veštačkim zglobovima mogu u određenim slučajevima, prema procjeni lijekara, dobiti antibiotik prije zahvata, naročito ako je operacija bila nedavno ili postoji povećan rizik od infekcije. Odluka se donosi pojedinačno, u dogovoru sa lekarom i stomatologom.

Ako ste inače zdravi, nemate srčane mane ili ozbiljne sistemske bolesti, šansa da će vam zatrebati preventivni antibiotik prije popravke zuba ili slične intervencije zaista je minimalna. Stomatolozi su vrlo oprezni i koristiće antibiotik preventivno samo kod onih kod kojih je jasno da je korist veća od potencijalne štete.

Kod kojih stomatoloških zahvata je potrebna antibiotska profilaksa?

Antibiotska profilaksa u stomatologiji se razmatra kod zahvata koji mogu dovesti do bakterijemije, odnosno do krvarenja ili prodora bakterija kroz sluznicu usne duplje u krvotok. U tu grupu spadaju, prije svega, procedure koje diraju tkivo desni (zubnog mesa), područje oko korijena zuba ili na bilo koji način probijaju sluznicu. Evo najčešćih primjera:

• Vađenje zuba (ekstrakcija) – Bilo da je riječ o jednostavnom ili komplikovanom vađenju, ovaj zahvat često izaziva krvarenje i otvara put bakterijama ka krvotoku, zbog čega se kod rizičnih pacijenata razmatra profilaksa.
• Parodontološki zahvati – Čišćenje kamenca ispod desni, kiretaža i slični zahvati mogu izazvati blago krvarenje, pa kod rizičnih pacijenata mogu zahtijevati antibiotik kao preventivu.
• Ugradnja implantata – Ova hirurška procedura uključuje bušenje kosti i kontakt sa dubokim tkivima, što je razlog za profilaksu kod ugroženih pacijenata.
• Endodontski zahvati – Liječenje zuba („vađenje živca“) može dovesti do širenja bakterija, pa kod visokorizičnih pacijenata profilaksa može biti neophodna.
• Oralno-hirurške intervencije – Operacije u ustima koje uključuju rezanje, odstranjivanje tkiva ili otvaranje sinusa mogu izazvati bakterijemiju, zbog čega se kod rizičnih pacijenata preporučuje antibiotik.

Naravno, i u ovim kategorijama zahvata antibiotik se ne daje automatski svakome, već samo pacijentima sa prethodno pomenutim rizičnim stanjima. Dakle, ako zdrava osoba vadi zub oder ugrađuje implant, rutinski neće dobiti preventivni antibiotik, jer za nju rizik od endokarditisa ili slične komplikacije je izuzetno nizak. Međutim, ako osoba sa veštačkim srčanim zaliskom treba da vadi zub, stomatolog će svakako razmotriti profilaksu.

Kada antibiotska profilaksa nije potrebna (i zašto se ne pretjeruje sa antibioticima)

Profilaksa antibioticima se namijerno ograničava samo na situacije kada je neophodna. Razlog je jednostavan: svaki lijek, pa tako i antibiotik, nosi potencijalne rizike i neželjena dejstva. Ne želimo da izložimo pacijenta antibiotskoj terapiji ako za tim nema jasne potrebe. Evo konkretnih primjera kada stomatološki zahvat obično ne zahtijeva antibiotik unaprijed:

• Rutinske i manje invazivne procedure – Obično nije potrebna profilaksa kod uobičajenih radnji poput davanja lokalne anestezije u zdravo tkivo, pravljenja zubnih otisaka, snimanja zuba (RTG) ili pregleda. Ove aktivnosti ne izazivaju krvarenje niti značajan prolaz bakterija u krv, pa nema ni indikacije za antibiotik.
  
• Uklanjanje šavova – Nakon što ste imali neku hiruršku intervenciju u ustima i dođete na kontrolu da vam stomatolog izvadi konce, nema potrebe za preventivnim antibiotikom. Uklanjanje šavova je brza i jednostavna procedura koja ne otvara nove rane niti unosi bakterije dublje u tkivo.
  
• Ortodonske i protetske procedure – Namještanje ili podešavanje ortodontskog aparata (bravica), kao i isprobavanje ili korekcija proteze ili zubnog mosta, ne spadaju u invazivne zahvate koji bi zahtijevali profilaksu. To su površinske manipulacije koje ne rezultiraju bakterijemijom.
  
• Ispadanje mliječnih zuba kod djece – Kada djetetu ispadne mliječni zub prirodnim putem, ili čak i ako zubar treba lagano da izvadi klimav mliječni zub, antibiotik preventivno nije potreban. Gubitak mliječnjaka je fiziološki proces i ne smatra se rizikom za endokarditis.
  
• Površne povrede usne ili sluznice – Manji incidenti poput slučajnog ugriza usne, ogrebotine na sluznici ili sličnih povreda obično ne zahtijevaju profilaksu. Dovoljna je uobičajena higijena; organizam će sam sanirati manju povredu, a antibiotik se čuva za ozbiljnije situacije.

Ukoliko nemate faktore rizika, vjerovatno vam neće biti potrebna antibiotska profilaksa pri stomatološkim zahvatima. Čak i kod rizičnih pacijenata, antibiotik se daje samo u slučaju zahvata koji nose povećan rizik od infekcije. Ovakav selektivan pristup ima svoju svrhu – nepotrebna upotreba antibiotika može donijeti više štete nego koristi.

Zahvaljujući ovakvom pristupu, stomatolog može pravilno procijeniti da li vam je antibiotik zaista potreban – i dati ga samo kada koristi jasno prevazilaze moguće rizike.

Abschluss

Profilaksa u stomatologiji, uključujući antibiotsku profilaksu, važna je za zaštitu zdravlja – posebno kod pacijenata sa srčanim problemima ili drugim rizičnim stanjima. Cilj je da se infekcije spriječe tamo gdje postoji stvarna opasnost, ali i da se antibiotici koriste odgovorno i promišljeno.

Kao pacijent, važno je da budete informisani i da sarađujete sa svojim stomatologom. Ako spadate u rizičnu grupu, zajedno ćete odlučiti o najboljoj zaštiti. Ako ne, možete biti sigurni da antibiotik nije potreban bez jasnog razloga.

Kontaktirajte MonDent stomatološku ordinaciju u kojoj brinemo o vašoj sigurnosti, radimo po savremenim smjernicama i tu smo da odgovorimo na sva vaša pitanja. Zajedno čuvamo vaše zube – i zdravlje u celini.